Cijenjeni sociolog pojasnio treba li vjerovati predizbornim anketama. Njegova zapažanja su zapravo porazna

Cijenjeni sociolog iz Splita s pulskom adresom izv. prof. dr.sc. Krešimir Krolo prokomentirao je za naš portal jednu tekuću temu o kojoj se zapravo premalo piše. Radi se o predizbornim anketama koje su u ovo vrijeme sveprisutne, no vrlo se rijetko izvode profesionalno i vjerodostojno, a koriste ih gotovo sve političke opcije uglavnom za manipulaciju biračkog tijela u svoju korist.

S obzirom da se nalazimo u predizbornom razdoblju, odnosno izbornoj godini za jedinice lokalne samouprave, nužno je javnosti približiti problem 'bombardiranja' anketnim podacima jer nemogućnost razlikovanja rigorozne znanstvene metodologije od amaterskog pristupa može građane i građanke navesti na krivi zaključak o popularnosti pojedinih kandidata i lista, pojašnjava Krolo i nastavlja.

"Primjerice, ako se u javnosti plasira podatak kako izvjesni kandidat osvaja 33% glasova već u prvom krugu glasovanja za gradonačelnika, (ne)namjeravana posljedica takve informacije može biti apatija ili defetizam ukoliko se stvori slika da nema potrebe izlaziti na izbore ako je razlika toliko velika.

Ovo pogotovo vrijedi za one stranke i kandidate kojima visoka izlaznost ne ide u prilog jer, kao što se može vidjeti i na svjetskoj političkoj sceni, visoka izlaznost obično podrazumijeva neki oblik protestnog glasa protiv postojećih političkih aktera ili cijelog društveno-političkog sustava.

Osobno sam inače stava da bi agencijska anketna istraživanja trebalo provesti najkasnije tri mjeseca prije datuma izbora, i više ih ne ponavljati, upravo iz razloga koje sam gore naveo. No, to je tema za neku drugu analizu ili raspravu.

Dakle, povod ove reakcije vezan je za oglas koji se pojavljuje na feedu društvenih mreža ili kao oglas na nacionalnim ili lokalnim portalima, a gdje se ističe naslov kako gradonačelnik Filip Zoričić 'prema pojedinim anketama' ima pozamašnu prednost nad svojim protukandidatima. Poveznica na oglas vodi prema tekstu na ovom portalu pa smatram važnim iznijeti nekoliko ključnih informacija oko valjanosti i pouzdanosti ankete koja se u članku spominje.

Naime, za početak ne znamo previše o samoj metodologiji prikupljanja podataka ankete gradonačelnika. Riječ je o najvažnijoj stavci kada je u pitanju anketno istraživanje jer nije svejedno je li bila riječ o online anketi s tzv. prigodnim uzorkom ili je riječ o terenskom istraživanju s tiskanim anketama ili pak možda o nekom obliku tzv. CATI (Computer-Assisted Telephone Interviewing) metode prikupljanja odgovora od ispitanika i to metodom slučajnog odabira ili metodom kvotne zastupljenosti uzorka.

Online ankete, koliko god bile brze i ekonomične, u pravilu su nepouzdane, i to iz više razloga. Prvi i najvažniji je pristranost uzorka. Uzmimo za primjer ankete na različitim nacionalnim ili lokalnim portalima o nekoj društvenoj temi. Ovisno o tome kakav profil publike okuplja određeni portal velika je vjerojatnost da će ta publika biti pristrana prema nekoj temi te će se to onda odraziti i na podacima. Primjera radi, rezultati online anketa portala index.hr mahom favoriziraju lijeve i liberalne političke kandidate i programe te je onda, bez obzira na broj odgovora koji zna prelaziti i preko 60.000 glasova, jasno da je publika na tom portalu u prosjeku više u skladu s vrijednostima lijevih ili lijevo-liberalnih kandidata i kandidatkinja. U tom slučaju ništa nam ne znači ni 6.000 ni 16.000 niti 60.000 glasova ako ti glasovi nisu ravnomjerno raspoređeni prema demografskoj strukturi hrvatskog društva. Zašto je ovo važno s obzirom na anketu na koju se poziva Filip Zoričić?

Zato što je, ako je suditi prema grafičkoj opremi rezultata, riječ o google forms anketi, odnosno online anketi koju je ispunilo 450 ispitanika. S obzirom da nemamo nikakve druge podatke o elementarnoj strukturi uzorka (dob, spol, obrazovanje, mjesto stanovanja, ekonomski status), logično je zaključiti da je riječ o anketi koja je pouzdana koliko i maloprije spomenute ankete s indexa ili nekog drugog portala.

Nastavno na gore navedeno, online ankete također imaju i taj problem da ih ispunjavaju osobe koje su na neki način zainteresirane za temu ankete pa onda dolazi do nečega što se zove 'homofiličnost uzorka' ili 'pristranost samoodabira' (self-selection bias). Da budem malo banalan, ankete o motorima će u većoj mjeri ispunjavati entuzijasti motocikala, ankete o ribaranju entuzijasti za ribarenje, a ankete o pojedinom političkom kandidatu koje su distribuirane online njihovo glasačko ili biračko tijelo koje osjeća potrebu da iskaže svoj stav ili mišljenje. U svim tim slučajevima onda imamo posla s uzorkom koji je vrlo specifičan i zatvoren te nikako ne može predstavljati mišljenje i stavove šire populacije. Rezultati su onda, kao i sam uzorak, pristrani.

Drugim riječima, anketa Filipa Zoričića vjerojatno odražava vrijednosti njegovog biračkog tijela, ali ne i cjelokupnog biračkog tijela grada Pule. Opet, primjera radi, navest ću ovdje primjer online ankete desno orijentiranog portala iz Zadra gdje je prema rezultatima uvjerljivo na predsjedničkim izborima trebao pobijediti kandidat desnice, a realnost je pokazala dijametralno suprotne rezultate.

Ovdje treba opasku uputiti i samom Filipu Zoričiću koji je više puta u zadnjih nekoliko javnih istupa rekao da se 'želi baviti znanstvenim radom', a, prema svemu sudeći, ankete kojima promovira svoj politički rad i ambicije su antiteza znanstvene i metodološke rigoroznosti pa se iz toga onda isto da zaključiti kako su mu po tom pitanju posloženi životni i vrijednosni prioriteti.

Na kraju, iako postoji sve veće nepovjerenje prema agencijama za istraživanje javnog mijenja ili istraživanja tržišta, posljednih nekoliko ciklusa se pokazalo da precizno predviđaju 'stanje na terenu' ako je metodologija prikupljanja i analize podataka rigorozna. Odstupanja su vijek moguća i to je nešto što se zove 'statistička greška' koja, ovisno o kvaliteti i snazi uzorka može biti -/+ 3-4% od predstavljenih rezultata. Čak su i inicijalno prozivana agencijska istraživanja u Americi povodom minulih predsjedničkih izbora u konačnici skoro u decimalu pogodila razliku između dvoje kandidata s odstupanjem od 1% gore ili dolje.

S obzirom da živimo u vremenu u kojem je narušeno povjerenje prema znanstvenim institucijama i metodologiji, alternativa prema kojoj se društvo okreće nije bolji i precizniji sustav, već amaterizacija i relativizacija znanstvenih postupaka i podataka. Ako ćemo se povoditi ovako provođenim anketama, dopustite mi malo slobode da parafraziram Natali Dizdar, realnost će biti takva da ćemo 'loš' sustav zamijeniti još gorim", zaključuje naš sugovornik.