Stanovnici 'trojki' na Vidikovcu dobili posebne spremnike za biootpad. Evo kako funkcioniraju

Pulska Herculanea ovog je tjedna pokrenula pilot projekt prikupljanja biootpada u zgradama, i to na Vidikovcu: na parkiralištu trojki, za potrebe stanara šest stambenih zgrada, zasad je postavila tri polupodzemna spremnika za ovu specifičnu vrst otpada, a ovih dana postavit će još tri. Ti spremnici slični su onim klasičnim, za miješani komunalni otpad, samo što su puno manji i imaju smeđi poklopac. Direktor Herculanee Robi Fuart objašnjava da će se, zahvaljujući ovim pilot projektu, moći utvrditi kako funkcionira odlaganje biootpada u zgradama s više stanara, pa će se nakon toga odlučiti na koji način pokriti i centar, ali i ostale dijelove grada koji još uvijek nemaju biospremnike. Naime, dosad su dodijeljene smeđe kante građanima koji stanuju u obiteljskim kućama: podijeljeno ih je gotovo 6.000 u Štinjanu, na Velom Vrhu, Verudi Porat, Vidikovcu, Valdebeku, Šijani i Fažana.

„Danas smo pripremili obavijesti koje ćemo polijepiti po ulazima u 'trojkama', stanari su dobili obavijesti i u poštanske sandučiće. Od 1. ožujka spremnici će sigurno biti u punoj funkciji“, najavljuje Fuart.

Herculanea prikupljeni biootpad predaje Metisu, koji ga odvozi u sjevernu Hrvatsku. Kad je riječ o sortirnici i kompostani, čija se izgradnja u Puli godinama najavljuje, gdje bi se na jeftiniji način rješavao biootpad, Fuart kaže da nema nikakvih novosti u odnosu na ono što je već najavljivano. Herculanea je izradila tzv. predstudiju koja definira troškove, investiciju i kapacitet kompostane, ukoliko se ona bude gradila u krugu od deset kilometara od Pule. Ranije su se spominjale dvije lokacije i na tome je ostalo.

„Godinama pričamo o kompostani, ali nikad nisu napravljeni konkretni izračuni. Treba naći lokaciju, Herculanea je predložila Vidrijan i lokaciju prema Peličetima, to je u razmatranju. Međutim, izmjene prostornih planova nisu pokrenute“, veli Fuart.

Napominje da su građani dobro prihvatili smeđe spremnike i da znaju koju vrstu kuhinjskog otpada ondje smiju odlagati (ostaci pripreme hrane, poput kore krumpira i banana, ljuske jaja, kave, vrećice čaja, ali ne i kuhana hrana, poput šuga ili špageta).

„Tragično je da stavljamo taj otpad u kamione i vozimo ga u Međimurje ili negdje daleko, a od njega se radi kompost koji sigurno treba našim poljoprivrednicima. Znači, organski otpad je bogatstvo, pogotovo za škrtu istarsku zemlju i mislim da na to moramo misliti, svi se ujediniti i taj projekt kompostane realizirati što je prije moguće“, poručuje direktor Herculanee.

Kada je o odvajanju otpada riječ, Fuart veli da je među građanima ustaljena navika odvajanja papira i kartona, pa je u plavim spremnicima čak 98 posto tog materijala. No, nije zadovoljan kad je riječ o onome što odlažu u žute spremnike, namijenjene plastici i metalu. U njima se, kaže, nalazi čak 40 posto otpada koji tu ne bi trebao biti.