HEP: Ne urušava se projekt TE Plomin C, nego razina komunikacije eko udruga

Udruga Eko Kvarner je na konferenciji za novinare, 30. kolovoza u Rijeci ustvrdila da se projekt TE Plomin C urušava sam od sebe jer navodno postoje ozbiljni problemi s izabranom tehnologijom i snagom. Tvrdnje potkrepljuje mišljenjima međunarodnih stručnjaka koji su analizirali dokumente Europske unije onajboljim raspoloživim tehnikama. Udruga je objavila i nacrt Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije kojeg je pripremilo Ministarstvo gospodarstva.U Eko Kvarneru smatraju da se sprečavanjem razvoja korištenja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, što zaključuju iz objavljenog dokumenta, jedino može pokušati opravdati daljnje inzistiranje na realizaciji projekta Plomin C.

Navedene tvrdnje za Labinštinu.info komentira HEP-ov stručnjak Alen Načinović, specijalist za tehničke značajke projekta TE Plomin C.

* Urušava li se projekt TE Plomin C sam od sebe, kako tvrdi čelnik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić?

- Na tu smo tvrdnju, pa i preko vaših novina, nedavno već odgovorili, ali mogu i ponoviti. HEP je krajem travnja, kvalificiranim ponuditeljima dostavio Zahtjev za dostavu obvezujućih ponuda u procesu izbora strateškog partnera. Riječ je o redom respektabilnim tvrtkama, to su talijanski Edison, KOSEP iz Južne Koreje i japanski Marubeni. Te tvrtke mogu dostaviti obvezujuće ponude do 31. listopada ove godine te prije isteka tog roka nema smisla komentirati i najavljivati odziv ili neodziv ponuditelja.

Dakle, projekt TE Plomin C ide svojim tijekom i očito se ne urušava. Ono što se u vezi s Plominom, nažalost urušava, to je razina kvazi argumenata, pa i ukupne komunikacije dijela udruga, moram reći nažalost i medija, pa i politike.

* Ima međutim i vrlo ozbiljnih primjedbi, i to, kako tvrdi Eko Kvarner, od strane stručnjaka,u vezi s odabranom tehnologijom za TE Plomin C.

- Kroz studijske radove, razmatrane su sve relevantne varijante tehničkog rješenja za TE Plomin C. Izabrana je SCPC tehnologija - tehnologija ugljene prašine sa superkritičnim parametrima pare. Kriteriji izbora bili su visok energetski stupanj djelovanja, relativno nizak investicijski trošak, najveća komercijalna zastupljenosti i visoka pouzdanost postojećih postrojenja ovog tipa. To je konvencionalna tehnologija koju karakterizira veliko iskustvo u dosadašnjoj primjeni u svijetu, zbog čega su nedostaci u pogonu minimalni, a pouzdanost i raspoloživost postrojenja veliki.

* Navodno, kotlovi kakvi su predviđeni za TE Plomin C, u dimenzijama 400 do 500 MW rijetkost su u svjetskim razmjerima, a pogotovo oni koji mogu ostvariti efikasnost iznad 42 posto.

- Čudi me da ti stručnjaci nisu upoznati s nizom uspješno izvedenih termoelektrana s tehnologijom koju smo izabrali za Plomin C. Evo na brzinu samo nekih primjera u Europi: U Danskoj imamo TE Avedore 2, snage 415 MW, efikasnosti 47,2 posto, zatim TE Skaerbaek, 400 MW, efikasnosti 47 posto ili Nordjyllands, 410 MW, također 47 posto. TE Lübeck u Njemačkoj snage je 440 MW, radi s 45,4 posto iskoristivosti, a puno snažnije blokove od Plomina C nema ni TE Torrevaldaliga Nord u susjednoj nam Italiji. Ova je elektrana puštena u pogon 2009. godine i ima iskoristivost 44,7 posto.

* Ipak, ozbiljna je optužba da prema službenim dokumentima Europske unije, nije izabrana najbolja tehnologija?

- Potpuno netočno. Referentni dokument EU o najboljim raspoloživim tehnologijama za velika ložišta, tzv. LCP BREF kaže da se kondenzacijske termoelektrane s izgaranjem ugljene prašine i direktnim hlađenjem morem sa stupnjem iskorištenja od 43 do 47 posto smatraju najboljim raspoloživim tehnologijama. Također, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je u rujnu prošle godine izdalo pozitivno Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliše za TE Plomin C, a u kojemu se navode referentni dokumenti EU o najboljim raspoloživim tehnologijama za svaki dio postrojenja, procesa, zaštite okoliša itd.

* Neki stručnjaci kažu da je ipak bolja, efikasnija tzv. FBC ili PFBC tehnologija?

- Riječ je o tehnologiji izgaranja ugljena u fluidiziranom sloju. Ta se tehnologija najčešće koristi za ugljene niže ogrjevne vrijednosti, nepostojane kvalitete, s višim sadržajem sumpora ili pepela nego što ima kameni ugljen koji se koristi u TE Plomin. Kod tehnologije za odsumporavanje koju će koristiti Plomin C nastaje gips koji je upotrebljiv nusproizvod u cementnoj industriji, kojega npr. tvornica u Koromačnom preuzima od TE Plomina 2. PFBC postrojenja, pak, stvaraju šljaku koja se ne može iskoristiti u cementnoj industriji već se u većini slučajeva mora deponirati, a ne moram ni spominjati kako je to ovdje osjetljiv problem.

Plomin C će imati veću vlastitu potrošnju zbog rada postrojenja za odsumporavanje, ali uz puno veći stupanj bruto iskoristivosti, što u konačnici rezultira i većom neto iskoristivošću. Neto iskoristivost bloka, koja se odnosi na električnu energiju koja se predaje u mrežu, kod PC tehnologije iznosi 43 do 47 posto, a kod PFBC-a samo 42 posto.

* Zašto se ta FBC tehnologija nije razmatrala u Studiji utjecaja na okoliš?

- To je ponovo jedna obična podvala u vezi sa Studijom utjecaja na okoliš. Do sada smo već čuli da se u Studiji uopće nije razmatrao utjecaj na zdravlje ili npr. kumulativni utjecaj industrije na Labinštini. Kao što su i ta dva aspekta detaljno obrađena u Studiji, tako je i izbor tehnologije za blok Plomin C. Treba reći da je Studija za Plomin Cjedna je od rijetkih studija koje su tijekom javne rasprave bile čitave objavljene na internetu, mislim da je čak još uvijek dostupna na webu Istarske županije. Oni koji plasiraju teze da se ovo ili ono ne nalazi u Studiji ili nisu proučili Studiju ili namjerno šire neistine.

* A je li u Studiji razmatrana i tehnologija rasplinjavanja ugljena za koju se zalaže bivša ministrica okoliša Mirela Holy?

- Naravno da je, morali smo uzeti u obzir IGCC tehnologiju jer jejedna od učinkovitijih tehnologija u pogledu smanjenja emisija. Ona, međutim, još uvijek nije sasvim komercijalna tehnologija.Takva su postrojenja kompleksna te zahtijevaju česta održavanja i zamjenu vitalnih dijelova plinske turbine, što znatno povećava pogonske troškove i smanjuje broj sati rada postrojenja na najviše 5.000 sati godišnje, dok je Plomin C projektiran za 7.600 sati pogona. Ipotrebno vrijeme za uhodavanje, odnosno ulazak u pogon IGCC postrojenja prosječno je čak dva do tri dana.

* A što kažete na optužbu da se ograničava instaliranje obnovljivih izvora zato da bi se opravdala potreba izgradnje TE Plomina C?

Te dvije stvari nisu ni u kakvoj vezi. Za razliku od obnovljivih izvora energije, koje karakterizira promjenjiva i nedovoljno predvidiva proizvodnja, TE Plomin C je predviđen da radi u baznom režimu pogona, ponavljam - uz planiranih 7.600 sati pogona godišnje. Ipak jeprojektiran s dovoljnom fleksibilnošću da se može prilagoditi zahtjevima tržišta, uz zadržavanje visokog stupnja djelovanja.

Plomin C, ne samo da ne ograničava instaliranje obnovljivih izvora energije, nego ustvari ima pozitivan utjecaj na njihov razvoj. Uključenje TE Plomina C u sustav povećat će tzv. rezervnu snagu u sustavu, a to omogućuje instaliranjeviše megavata u elektranama na obnovljive izvore. Glavni razlog zašto je, npr. Danska mogla instalirati 4.000 MW u vjetroelektranama je velika rezerva snage u sustavu.Ona ima 105 posto više instalirane snage u elektranama od vršnog opterećenja sustava, a Hrvatska ima rezervu od samo 29 posto. U Danskoj vjetroelektrane čine oko polovice rezervne snage, pa ako i u razdobljima vršnog opterećenja vjetar u čitavoj Danskoj potpuno zakaže, u rezervi ostaje više nego dovoljno snage u termoelektranama na ugljen i plin. Dakle, Plomin i obnovljivi izvori nisu suprotstavljeni, nego kompatibilni izvori električne energije. (Nenad Čakić)