Uz zaštitu kamenih zidova jednako je važna i sigurnost ljudi koji dolaze na koncerte
Posljednjih mjeseci mnogo se govorilo o sigurnosti koncerata u pulskoj Areni. U fokusu su zaštita jednog od najvrjednijih antičkih spomenika u Europi, ograničenje kapaciteta na 8.000 posjetitelja, kontrola buke i vibracija te stroža pravila za organizatore. Grad Pula i Arheološki muzej Istre naglašavali su da je cilj novih pravila zaštititi Arenu i uvesti više reda u organizaciju događanja.
Sve je to važno i potrebno. Arena nije obična koncertna dvorana, nego gotovo dvije tisuće godina star spomenik kulture. Međutim, uz zaštitu kamenih zidova jednako važno pitanje mora biti i sigurnost ljudi koji u Arenu dolaze.
Na posljednja dva koncerta kojima sam prisustvovao - Davida Byrnea i Jovanottija - nakon završetka programa publika je usmjeravana prema samo dva izlaza: jednom iz partera i jednom s tribina. Govorimo o nekoliko tisuća ljudi koji su se u istom trenutku slijevali prema dvama prolazima. Nije bilo panike ni naguravanja, ali prizor je bio dovoljan da se zapitamo: što bi se dogodilo da je upravo tada nastala izvanredna situacija?
Da je izbio požar, da je nekome pozlilo ili da je došlo do urušavanja dijela konstrukcije. Čak i lažna dojava o bombi bila bi dovoljna da izazove paniku. Nije potrebno mnogo da se velika masa ljudi nađe u ozbiljnoj opasnosti. U takvim situacijama presudne su minute, a još više protočnost izlaza i jasno definirani evakuacijski koridori.
Na koncertu Jovanottija pao je sustav naplate pića pa je organizator piće dijelio besplatno, vjerojatno više zbog straha da netko u publici ne kolabira od dehidracije nego zbog iznenada probuđenog altruizma.
Bilo je na tom koncertu i drugih pitanja vezanih uz sigurnost, a moguće je i da je posjetitelja bilo više od 8.000, koliko ih je od ove godine dopušteno prema novom pravilniku Grada Pule. Je li itko na koncertu Jovanottija imao dojam da se u publici nalazilo manje ljudi nego prijašnjih godina?
Pulska gradska vijećnica Dragica Pršo otvoreno se na našoj Facebook stranici zapitala zna li se točan broj ljudi koji je bio na koncertu, tko to kontrolira, tko je odgovoran, zašto su sanitarni čvorovi smješteni samo na jednoj strani Arene te zašto je iza Arene tada bio otvoren samo jedan ulaz-izlaz, dok je drugi ostao zatvoren.
„Lijepo je vidjeti punu Arenu na fotografijama, ali bilo bi puno ljepše i bolje da se više misli na sigurnost građana, a ne samo na PR i zaradu“, rekla je.
Zanimljive komentare ostavili su brojni građani nakon što smo ovu temu otvorili na našoj Facebook stranici. Mnogi podsjećaju da su se nekada za izlazak iz Arene koristila četiri-pet izlaza, što je omogućavalo brže i sigurnije pražnjenje prostora.
„Kad se bude desila nesreća, bit će im 'rekli smo vam'. Otvoriti (koristiti) sve ulaze/izlaze, ograničiti broj gledatelja (pogotovo u parteru), WC-e i šankove rasporediti po cijeloj Areni“, napisao je Denis Radolović.
Naravno, organizatori će reći da se poštuju svi propisani sigurnosni standardi i da svaki koncert ima odobren evakuacijski plan. No pitanje nije jesu li propisi formalno ispunjeni, nego ostavljaju li kod posjetitelja osjećaj sigurnosti. Kada nekoliko tisuća ljudi nakon koncerta izlazi kroz samo nekoliko prolaza, sasvim je legitimno pitati može li se to organizirati bolje.
Zaštita Arene ne smije se svesti samo na očuvanje njezinih kamenih zidova. Jednako je važno zaštititi ljude koji u taj jedinstveni prostor dolaze zbog glazbe i kulture. Ako već uvodimo nova pravila radi očuvanja spomenika, onda ona moraju jednako odlučno odgovoriti i na pitanje sigurnosti posjetitelja. Jer vrijednost jednog događaja ne mjeri se samo brojem prodanih ulaznica ili atraktivnim fotografijama pune Arene, nego i činjenicom da se svatko tko u nju uđe može sigurno vratiti kući.