Može li Istra ostati bez struje usred turističke sezone?
Svako ljeto, kada se broj stanovnika u Istri praktično udvostruči, nameće se logično pitanje: može li elektroenergetski sustav podnijeti opterećenje koje donose stotine tisuća turista, pune hotelske kuće, kampovi, apartmani, ugostiteljski objekti i sve veća uporaba klimatizacijskih uređaja, tim više što TE Plomin već gotovo deset godina radi sa znatno smanjenim kapacitetom.
Naime, iako TE Plomin svojim proizvodnim kapacitetom i dalje značajno doprinosi sigurnosti opskrbe električnom energijom elektroenergetskog podsustava Istre, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada su opterećenja najveća i kada TE Plomin radi sa maksimalnom snagom od 217 MW, valja podsjetiti da je ta snaga do 2017. godine, kada je u pogonu bio i Blok A, iznosila 337 MW.
Istovremeno, u posljednjih pet godina u Istri je zabilježen kontinuirani rast opterećenja, ponajprije zbog povećanog broja turista i pojačane gospodarske aktivnosti tijekom turističke sezone.
Do sada zabilježena maksimalna vršna snaga iznosila je 353 MW (za vrijeme trajanja toplinskog vala), dok prosječno opterećenje za 2025. godinu tijekom promatranog razdoblja iznosi oko 215 MW. Generalno, maksimalna potrošnja tijekom ljetnih mjeseci u Istri tijekom posljednjih godina kreće se oko 340 MW, a prosječna između 250 i 300 MW.
Iako se često govori o energetskoj tranziciji i budućnosti nakon ugljena, jasno je da je Plomin danas i dalje jedan od najvažnijih oslonaca sigurnosti opskrbe električnom energijom u Istri.
Zato je jedno od ključnih pitanja koliko je Istra zapravo povezana s ostatkom hrvatskog i europskog elektroenergetskog sustava, odnosno kako se smanjuje ovisnost o opskrbi strujom iz TE Plomin.
Iz HEP-a sam dobio informaciju da je prijenosna mreža elektroenergetskog podsustava Istre povezana s ostatkom elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske dvosustavnim dalekovodom naponske razine 220 kV Plomin – Pehlin – Melina, 110 kV potezom Plomin – Lovran – Matulji – Pehlin te 110 kV vezama prema EES-u Republike Slovenije, DV 110 kV Buje – Kopar i DV 110 kV Matulji – Ilirska Bistrica.
Napajanje potrošača Istre osigurano je u najvećoj mjeri preko dvosustavnog dalekovoda 220 kV naponske razine (glavni dobavni pravac) i dva dalekovoda 110 kV naponske razine (pomoćni dobavni pravci).
„Postojeći dalekovodi omogućuju pouzdanu isporuku električne energije, a raspoloživi prijenosni kapacitet u svakom trenutku ovisi o pogonskom stanju mreže i sigurnosnim kriterijima vođenja elektroenergetskog sustava“, rekli su mi u HEP-u.
Drugim riječima, Istra nije energetski otok. Sustav je povezan s ostatkom Hrvatske i Slovenije kroz više pravaca, što povećava sigurnost opskrbe.
No, može li ispadanje jednog od ključnih izvora izazvati ozbiljne posljedice za stanovništvo, turizam i gospodarstvo? „Takav scenariji u ovom trenutku nije moguć, s obzirom da se Istra napaja iz više izvora, odnosno iz više smjerova, s kapacitetom koji je dobro dimenzioniran za svaku moguću kriznu situaciju“, rekli su mi u HEP-u.
Takva tvrdnja svakako ulijeva povjerenje, ali istovremeno podsjeća da sigurnost elektroenergetskog sustava nije rezultat slučajnosti, nego stalnog ulaganja i planiranja.
Na moje dodatno pitanje koje se mjere poduzimaju kako bi se izbjegli ozbiljniji poremećaji, dobio sam odgovor: „Kratkoročne mjere uključuju svakodnevno praćenje stanja mreže, optimizaciju vođenja elektroenergetskog sustava, redovito održavanje prijenosne infrastrukture te koordinaciju rada proizvodnih jedinica i prijenosne mreže tijekom razdoblja povećanog opterećenja.“
No s obzirom na kontinuirano povećanje potrošnje struje u Istri, važnije pitanje je koji su dugoročni planovi za sigurnost opskrbe električnom energijom, odnosno planiraju li se ulaganja u jačanje prijenosne mreže, povećanje prijenosne moći postojećih dalekovoda i transformatorskih stanica i modernizaciju postojeće infrastrukture, a vrlo važna je i koordinacija sa susjednim operatorom prijenosnog sustava Republike Slovenije (ELES).
Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) u svojim razvojnim planovima uvođenje 400 kV mreže u Istru smatra jedinim rješenjem koje će na sustavan način riješiti sve potencijalne opasnosti.
Trenutno su u tijeku pripremne aktivnosti na izgradnji voda 2x400 kV Klana-Vodnjan i TS 220(400)/110 kV Vodnjan čije su trase i lokacije nominirane u aktualnim izmjenama i dopunama prostornog plana Istarske županije.
Nakon svega, logično pitanje je i što će biti s lokacijom TE Plomin nakon planiranog gašenja postojećeg Bloka B.
Iz HEP-a su mi odgovorili da se „razmatra mogućnosti korištenja alternativnih (zelenih) energetskih rješenja na lokaciji Plomin radi nastavka proizvodnje nakon 2035. godine i planiranog gašenja postojećeg bloka B.“
Koja su to alternativna (zelena) energetska rješenja, nisu mi odgovorili.
Možemo zaključiti da Istra danas ima stabilan elektroenergetski sustav koji može podnijeti i najzahtjevnije ljetne vršne potrošnje. No vrlo je važno da se već sada planiraju investicije za desetljeća koja dolaze.