Pazinski slučaj jedinstven je u Hrvatskoj i otvara jedno važno pitanje
Do 2021. godine gotovo svaka općina imala je načelnika i njegova zamjenika, dok je većina gradova imala gradonačelnika i dva zamjenika. Jedan je u pravilu bio zadužen za gospodarstvo i komunalni sustav, a drugi za društvene djelatnosti.
Kada bi stranke bile u koaliciji, veći partner obično bi dobio mjesto gradonačelnika, a manji partneri funkcije zamjenika.
Takav model trajao je godinama, sve dok Plenkovićeva Vlada 2020. godine, pod pritiskom tadašnjeg koalicijskog partnera Mosta, nije krenula u reformu lokalne samouprave. U prvom prijedlogu zakona bilo je predviđeno potpuno ukidanje zamjenika načelnika i gradonačelnika.
No, uslijedio je snažan otpor lokalnih čelnika pa je tijekom zakonodavnog procesa pronađen kompromis. Konačno rješenje, koje je stupilo na snagu prije lokalnih izbora 2021. godine, predvidjelo je da općine i gradovi do 10.000 stanovnika ostanu bez zamjenika, dok gradovi i općine između 10.000 i 100.000 stanovnika imaju jednog zamjenika. Gradovi iznad 100.000 stanovnika zadržali su dva zamjenika, a iznimka je napravljena i za gradove koji su sjedišta županija, bez obzira na broj stanovnika.
Tako je i Pazin, iako prema Popisu stanovništva iz 2021. ima svega 8.279 stanovnika, zadržao pravo na zamjenika gradonačelnika jer je sjedište Istarske županije.
S druge strane, bez zamjenika gradonačelnika ostali su Vodnjan, Novigrad, Buje i Buzet.
No, od 1. lipnja ni Pazin više neće imati zamjenika gradonačelnice. Aktualni zamjenik Renato Kalac podnio je neopozivu ostavku (koja stupa na snagu 31. svibnja) nakon političkog razlaza sa Suzanom Jašić (Možemo!) i njezinim koalicijskim partnerima iz SDP-a. Službeno je objavljeno kako su se gradonačelnica i njezin zamjenik „suradnički i politički razišli“, no iz njegovih izjava jasno se može iščitati da je Kalac praktički bio prisiljen povući se s funkcije.
Ironično je da su upravo lokalni čelnici uoči reforme 2021. godine uvjeravali tadašnjeg ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu te premijera Andreja Plenkovića kako su zamjenici gradonačelnika nužni za normalno funkcioniranje gradova. U Pazinu je, međutim, jednom iznuđenom ostavkom pokazano upravo suprotno.
Suzana Jašić i njezini partneri iz pazinskog SDP-a zaključili su nakon manje od godinu dana mandata da grad može funkcionirati bez zamjenika gradonačelnika. Time su, možda nesvjesno, dali najjači argument svim budućim reformatorima lokalne samouprave.
Naime, za razliku od ostavke gradonačelnika, ostavkom njegova zamjenika ne raspisuju se novi izbori. Gradonačelnik jednostavno nastavlja mandat bez zamjenika.
Ako bi pak župan ili gradonačelnik podnijeli ostavku u prvoj polovici mandata, automatski prestaje mandat i zamjeniku te se raspisuju prijevremeni izbori. U slučaju ostavke u drugoj polovici mandata dužnost preuzima zamjenik.
U Istri smo takav slučaj imali 2019. godine, kada je tadašnji župan Valter Flego podnio ostavku zbog nespojivosti dužnosti nakon izbora u Europski parlament. Njegovu je funkciju do kraja mandata preuzeo tadašnji zamjenik Fabrizio Radin.
Od uvođenja neposrednih izbora za gradonačelnike i načelnike 2009. godine hrvatska lokalna politika pamti niz ostavki gradonačelnika i župana, ali vrlo malo samostalnih ostavki njihovih zamjenika.
Bilo je slučajeva zajedničkih ostavki, poput one Ivice Puljka i Bojana Ivoševića u Splitu 2022. godine, kada su izazvali prijevremene izbore zbog krize u Gradskom vijeću. Bilo je i ostavki zamjenika župana zbog nespojivosti funkcija nakon izbora u Sabor ili preuzimanja drugih javnih dužnosti.
No, slučaj Renata Kalca jedinstven je u Hrvatskoj jer se radi o ostavci zamjenika gradonačelnice zbog političkog razlaza unutar izvršne vlasti na početku samog mandata.
U Istri smo 2021. imali i ostavku tadašnjeg zamjenika načelnika Općine Kršan Romana Carića, ali ona je uslijedila neposredno prije izbora na kojima se kandidirao protiv tadašnjeg načelnika Valdija Runka.
Za razliku od Carića, bivša zamjenica gradonačelnika Pule Ivona Močenić također se nekoliko mjeseci prije izbora okrenula protiv 'svog' gradonačelnika Filipa Zoričića i najavila kandidaturu na suprotstavljenoj listi, ali nije podnijela ostavku na dužnost zamjenice gradonačelnika.
Zato će ostavka zamjenika gradonačelnice Pazina ostati upamćena po nekoliko politički važnih detalja.
Prvo, riječ je o jednom od rijetkih slučajeva u Hrvatskoj da zamjenik gradonačelnika samostalno podnese ostavku tijekom mandata, bez rušenja izvršne vlasti i bez raspisivanja novih izbora.
Drugo, pazinski slučaj trebao bi pokazati da grad može funkcionirati i bez zamjenika gradonačelnika. Time je otvoreno pitanje jesu li te funkcije doista nužne u gradovima srednje veličine ili služe prvenstveno političkoj raspodjeli moći unutar stranaka, listi i koalicija.
Treće, pazinski primjer dobra je pouka svim budućim kandidatima da i gradonačelnik i njegov zamjenik ne mogu biti „teške“ osobe jer takav odnos neće izdržati ni godinu dana zajedničkog mandata.
Na kraju, pazinski slučaj možda je najbolji dokaz da reforma lokalne samouprave iz 2021. nije otišla dovoljno daleko. Ako jedan županijski centar može tri godine normalno funkcionirati bez zamjenika gradonačelnika, teško će lokalni političari ubuduće uvjeravati građane kako su te funkcije nezamjenjive.