Izbori u SDP-u nikoga ne zanimaju: u Istri bez velikih promjena
Bivši istaknuti SDP-ovac Gordan Maras nedavno je na svom Facebook profilu zabilježio jednu zanimljivost - na unutarstranačkim izborima za predsjednika zagrebačkog SDP-a, ili kako je on sarkastično primijetio, „na ‘izborima’ između jednog kandidata“, glasalo je manje od 200 članica i članova.
„Nitko živ to nije pratio. Koliko je to važno u ovom trenutku za javnost govori činjenica da su mediji do dana izbora to ignorirali“, napisao je Maras i, nažalost po SDP-ovce, pogodio u sridu.
Unutarstranački izbori u SDP-u nikoga ne zanimaju. Jedina medijski zanimljiva situacija dogodila se u Osijeku, gdje je jedini kandidat, kojeg je predložila središnjica stranke, samo nekoliko dana uoči konvencije odustao od kandidature.
Iako unutarstranački izbori u SDP-u zasad prolaze ispod radara, riječ je o procesu kojim ova stranka pokušava konsolidirati svoje redove nakon slabijih izbornih rezultata i višegodišnjih unutarnjih sukoba.
Naime, nakon lokalnih izbora 2025., na kojima SDP u mnogim sredinama nije ostvario očekivanja, stranačko vodstvo odlučilo je raspustiti organizacije u nekoliko najvećih gradova - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku - te imenovati povjerenike koji će pripremiti teren za nove izbore. Upravo ti izbori danas predstavljaju pokušaj „resetiranja“ stranke na lokalnoj razini.
Kada je riječ o Istri, unutarstranački izbori u istarskom SDP-u odvijaju se u još većoj tišini. No, prema informacijama upućenih u zbivanja u toj stranci, to je zapravo dobra vijest jer znači da u istarskom SDP-u nema sukoba i podjela kakvi su, primjerice, zabilježeni krajem 2012. godine, kada je tadašnji predsjednik stranke Zoran Milanović raspustio županijsku i pulsku organizaciju, izazvavši velike podjele koje je IDS iskoristio na lokalnim izborima 2013. godine.
Istarski SDP je na prošlim izborima ostvario vrlo dobre rezultate: imaju gradonačelnika Pule, zamalo su osvojili mjesto župana, odnosno županice, a za vrlo malo glasova izmakla im je i vlast u Rovinju. Zadržali su i sve općine koje su imali (Fažana, Vižinada i Tinjan).
No, ostat će žal za drugim krugom izbora za župana, kada je kandidatkinja SDP-a Sanja Radolović za samo 470 glasova razlike izgubila od Borisa Miletića.
Najveći razlog zašto je SDP propustio pobijediti na tim izborima (da je IDS, uz Pulu, izgubio i Županiju, to bi bio početak kraja te stranke) jest to što je stranka zapostavila rad na terenu i dopustila zapuštanje ogranaka koji su godinama bili njezine jake baze, poput Raše i Labina.
Da je SDP imao kandidate za gradonačelnika Labina i načelnika Raše, ili barem listu u Raši, ali i u još nekim općinama, uvjeren sam da bi te organizacije u drugom krugu izbora za župana osigurale tih 500-injak glasova koliko je Sanji Radolović nedostajalo za pobjedu.
Stoga će novo vodstvo istarskog SDP-a najprije trebati krenuti u obnovu zapuštenih gradskih i općinskih organizacija. Ako to ne učine, ne trebaju ni računati na preuzimanje političkog primata od IDS-a, a s obzirom na trenutno stanje u toj stranci, SDP nikada u povijesti nije imao bolju priliku za to.
Kako doznajem, na unutarstranačkim izborima u istarskom SDP-u neće biti većih iznenađenja ni promjena. Predsjednik i potpredsjednik organizacija biraju se u paketu. Tako će za predsjednika i potpredsjednika najveće, pulske organizacije u petak, 8. svibnja, najvjerojatnije biti izabrani aktualni tajnik i zamjenik gradonačelnika Pule Siniša Gordić i saborska zastupnica Sanja Radolović, dok će za predsjednika i potpredsjednika županijske organizacije ponovno biti izabrani gradonačelnik Umaga Vili Bassanese i Sanja Radolović. Županijska konvencija bit će 16. svibnja u Fažani.
Bassanese ima aureolu superiornog izbornog pobjednika, s pet uzastopnih pobjeda u Umagu, što mu daje neosporni legitimitet da i dalje vodi istarski SDP. No, ako želi napraviti dodatni iskorak i na izborima 2029. osvojiti još koji istarski grad ili općinu te iz trećeg pokušaja napokon dobiti župana, morat će se ozbiljnije posvetiti radu na terenu.