Magyar želi 'obnoviti' Austro-Ugarsko Carstvo? U tome nema ničeg lošeg!
Od senzacionalističkog „Péter Magyar želi 'obnoviti' Austro-Ugarsko Carstvo“, preko uravnoteženog „Magyar želi ponovno staviti Austro-Ugarsko Carstvo 'na mapu'“, do odmjerenog „Magyar želi oživjeti utjecaj država Austro-Ugarske“, samo su neki od bombastičnih naslova kojima su ozbiljni hrvatski mediji jučer popratili izjavu novoizabranog mađarskog premijera Pétera Magyara da želi ojačati politički i gospodarski utjecaj srednje Europe, oslanjajući se na zajedničku povijest i postojeće ekonomske veze, osobito s Austrijom.
„Nekad smo dijelili jednu državu, a Austrija je ključni gospodarski partner Mađarske. Želio bih ojačati odnose između Mađarske i Austrije iz povijesnih, ali i kulturnih i gospodarskih razloga“, rekao je Magyar.
Iako je velik fokus njegove kampanje uključivao najave da će obnoviti odnose s Europskom unijom, on to posebno vidi u sklopu ojačanog bloka srednjoeuropskih država.
U središtu te ideje nalazi se povezivanje postojećih regionalnih inicijativa. Magyar je već predložio proširenje Višegradske skupine, koja okuplja Mađarsku, Poljsku, Češku i Slovačku. Višegradsku skupinu 1991. godine osnovale su tri postkomunističke srednjoeuropske države – Poljska, Čehoslovačka i Mađarska – radi zajedničkih gospodarskih interesa i slobodne trgovine. Naziv je dobila po mađarskom dvorcu Visegrád, u kojem je održan osnivački sastanak. Nakon mirnog razlaza Češke i Slovačke 1993. godine, Višegradska skupina postala je četveročlana, a njezina skraćenica je V4.
Magyar je ovoga tjedna izjavio da bi skupina uskoro mogla postati V8 ako se pozivu odazovu Hrvatska, Slovenija, Austrija i Rumunjska.
Mnogi su u ovome vidjeli obnovu Austro-Ugarske, a dio hrvatskih komentatora na društvenim mrežama, koji još uvijek ne mogu prežaliti poraz svog političkog idola Viktora Orbána, to su odmah komentirali zlurado, u stilu: evo vam ga vaš miljenik Magyar – sada bi vas htio vratiti pod Austro-Ugarsku.
To su potpuno promašeni komentari, jer kada netko pokrene bilo kakvu inicijativu koja povezuje zemlje bivše Jugoslavije (poput Procesa Brdo-Brijuni), onda je to pozitivno, dok na svako povezivanje koje asocira na Austro-Ugarsku dio hrvatske javnosti odmah gleda s podozrenjem.
Austro-ugarska je bila jedna od najboljih država u kojoj se Istra tijekom povijesti nalazila. Svakako bolja od Jugoslavije.
Iako su moju generaciju u udžbenicima učili da je Austro-Ugarska bila tamnica naroda, a srpski terorist Gavrilo Princip, koji je 1914. godine u Sarajevu ubio austro-ugarskog prijestolonasljednika Ferdinanda, slavljen kao narodni heroj, istina je da je ta carevina bila jedna od najboljih država u kojoj se Istra tijekom povijesti nalazila. Svakako bolja od Jugoslavije.
Austro-Ugarska je po svom obliku i uređenju u neku ruku bila preteča današnje Europske unije - zajednica, barem na papiru, ravnopravnih naroda (nije ni današnja EU bitno drugačija - svi smo ravnopravni, samo su Francuzi i Nijemci, baš kao i tada Austrijanci i Mađari, malo ravnopravniji). Hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika, a Hrvati su imali vlastiti parlament, koji se i tada zvao Sabor.
Prema nekim povijesnim zapisima, da se nije raspala 1918. godine, Austro-Ugarska bi dobila i treći - slavenski - entitet, osobito nakon što je carstvu pripojena BiH.
Kada spominjemo BiH, valja podsjetiti da je Austro-Ugarska bila prva europska država u povijesti koja je islam priznala kao službenu državnu vjeru - dakle, bila je multietnička i multikonfesionalna.
Za Istru je to razdoblje bilo posebno važno. Upravo u doba Austro-Ugarske dolazi do jačanja hrvatskog nacionalnog pokreta, razvoja školstva i očuvanja identiteta u uvjetima snažnih talijanskih utjecaja. Taj povijesni kontekst teško je ignorirati.
Zato današnje inicijative koje zagovaraju snažnije povezivanje srednjoeuropskih država ne treba promatrati kroz prizmu nostalgije za carstvima, nego kroz realnu političku i ekonomsku logiku. U vremenu kada se odluke sve više donose na razini velikih blokova, regionalno povezivanje nije prijetnja – nego nužnost.
Ako ništa drugo, riječ je o pokušaju da se srednja Europa ponovno pozicionira kao relevantan politički i gospodarski čimbenik unutar Europske unije. A to je cilj koji bi i Hrvatskoj trebao biti u interesu.