Od Tunela Učka do Istarskog iksa ili pola stoljeća prometne izolacije Labinštine

"Postoji jasna ambicija i u Istarskoj županiji i u Vladi da se Ipsilon pretvori u Iks, odnosno da se Žminj poveže s Labinom. Riječ je o još oko 20 kilometara, tri godine rada i ulaganju od približno 400 milijuna eura. Time bismo stvorili novi koridor koji će dodatno povezati kvarnerske otoke s Istrom, što je vrijednost koju dosad nismo imali", rekao je premijer Andrej Plenković 25. rujna na svečanosti puštanja u promet obnovljene cijevi Tunela Učka.

Ovom je izjavom ideja stara tridesetak godina - da se Istarski ipsilon, izgradnjom kraka autoceste do Labina, pretvori u Istarski iks - dobila otvorenu političku podršku na najvišoj državnoj razini. Više nema dvojbe da bi radovi na izgradnji ove važne prometnice mogli započeti možda već za tri godine.

Kao što smo već pisali, koncesionar Bina-Istra počeo je pripremati potrebnu dokumentaciju za Europsku komisiju, a dionica je već odavno uvrštena u Prostorni plan Istarske županije.

S obzirom na ogroman ljudski i građevinski potencijal koji je Bina-Istra trenutno angažirala na svoja četiri - odnosno nakon završetka obnove stare cijevi Tunela Učka, tri - gradilišta, a to su: dupliranje mosta Limska Draga i vijadukta Mirna te izgradnja punog profila autoceste do Matulja, najučinkovitije i najjeftinije za sve dionike bilo bi da se svo to ljudstvo i mehanizacija, nakon završetka radova, upregnu u izgradnju autoceste od Žminja do Labina.

Iako se kao rok završetka tih radova spominje kraj iduće godine, realnije je očekivati da će to biti ljeto 2027., nakon čega bi moglo započeti pretvaranje Ipsilona u Iks.

Riječ je o građevinski zahtjevnom projektu jer će trebati premostiti dolinu rijeke Raše, gdje bi se izgradio veliki vijadukt dug jedan kilometar, sa stupovima visokim preko 60 metara.

Dolina rijeke Raše, odnosno Lug, kako ga zovu tamošnji žitelji, nešto je uža od doline rijeke Mirne, koju je Bina-Istra također premostila vijaduktom. Najlogičnije bi bilo da se novi vijadukt izgradi između Sutivanca i Kunja.

Izgradnjom autoceste od Žminja do Labina revitalizirao bi se istočni dio Istre, poglavito Labinština, ali i dijelovi Puljštine (općina Barban). Ogromne koristi imala bi i općina Žminj koja bi time postala prometno i geografsko središte Istre. Žminj je i sada neformalno središte poluotoka, a izgradnjom još jednog kraka Ipsilona prema istočnoj Istri taj bi status bio samo potvrđen.

U Bina-Istri vjeruju da bi se izgradnjom Iksa velik dio prometa koji ljeti gravitira prema Krku mogao autocestom preko Labina, a potom trajektima, preusmjeriti prema Cresu, Lošinju i Krku, čime bi se rasteretio Krčki most.

Istog dana kada je Plenković na Učki najavio izgradnju autoceste Žminj–Labin, održana je sjednica Općinskog vijeća Kršana, na kojoj je potpredsjednik Vijeća Robert Stepčić kritizirao ideju da se Labinština na mrežu autocesta spaja preko Žminja. On smatra da bi jeftinija i za žitelje Labinštine bolja varijanta bila izgradnja autoceste od Tunela Učka preko Kršana i Labina do Luke Raša.

Njegova ideja ima poklonike među onima koji iz Labina najčešće putuju prema Rijeci ili Puli, a vrlo rijetko prema gradovima na zapadnoj obali Istre. Oni su uvjereni da nitko s Labinštine neće autocestom ići do Žminja da bi potom produžio prema Puli ili Rijeci.

Protivnici ideje koju zagovara Stepčić smatraju pak da je cesta od Labina do Tunela Učka ionako u dobrom stanju - obnovljena je prije dvadesetak godina, za što se u svom mandatu posebno zalagao tadašnji saborski zastupnik Valter Poropat - te da se vožnjom autocestom ne bi puno više dobilo na vremenu.

S druge strane, izgradnjom vijadukta preko Luga, gradovi Umag, Poreč i Rovinj, ali i Pula, žiteljima Labinštine bili bi na dohvat ruke. Od Labina do Rovinja i Poreča putovalo bi se manje od pola sata.

Također, Labinština bi postala bliža i turistima sa zapadne obale Istre, pa bi svi imali koristi od autoceste Labin–Žminj.

Trošak izgradnje procjenjuje se na oko 400 milijuna eura, no najveći bi se dio tog novca potrošio na domaće građevinske tvrtke, pa bi istarska građevinska operativa još barem tri godine bila u punom pogonu.

Izgradnjom autoceste Labin–Žminj Labinština bi napokon izašla iz prometne izolacije koja, što je poseban apsurd, traje od 1981. godine i izgradnje Tunela Učka. Naime, do tada je sav promet iz južne Istre prema Rijeci i dalje prema Zagrebu i Dalmaciji išao preko Labina. Izgradnjom tunela taj se promet preusmjerio preko Pazina.

Stoga bi pretvaranje Ipsilona u Iks značilo simbolično zaokruženje jedne polustoljetne prometne priče. Izgradnjom prvog objekta današnjeg Ipsilona - Tunela Učka - Labin je pao u prometnu izolaciju, a izgradnjom posljednjeg objekta - autoceste do Žminja - ponovno bi se integrirao u najvažnije istarske prometne pravce. Bilo bi lijepo da se to dogodi točno na 50. obljetnicu – 2031. godine. Po mogućnosti u rujnu.