Pjesma 'Bella ciao' sudbinski je vezana za Istru. Sve je počelo 1969. godine
Jugoslavenski partizanski film zaseban je filmski žanr, poput skandinavskih noir filmova, hongkonških borilačkih filmova, talijanskih westerna ili indijskih melodrama. Za mene osobno, film Veljka Bulajića 'Bitka na Neretvi' najbolji je ratni film ikad snimljen - u svijetu.
Partizanski filmovi imali su sve odlike američkih akcijskih filmova i trilera. Uvijek su donosili spektakularne obračune i napete scene koje su nas, klince koji smo odrastali u bivšoj državi, držale prikovane za televizore.
Jedan od meni najdražih filmova iz tog vremena je 'Most' Hajrudina Krvavca iz 1969. godine. Krvavac nije bio redatelj za nagrade u pulskoj Areni ni za hvalospjeve filmskih kritičara - on je radio filmove za publiku, uzbudljive i napete ('Valter brani Sarajevo' također je njegov film). Ono što je današnjim klincima serijal 'Nemoguća misija' s Tomom Cruiseom, nama su bili filmovi Hajrudina Šibe Krvavca.
'Most' je priča o grupi diverzanata koja ima zadatak srušiti most kako bi njemačke postrojbe dovele u bezizlazan položaj. S njima je i inženjer, konstruktor mosta, koji im u tome treba pomoći, ali se isprva opire ideji rušenja svoga djela.
Međutim, film 'Most' ponajviše pamtim po tome što sam tada prvi put čuo pjesmu 'Bella ciao'. Njezina prekrasna melodija provlači se kroz čitav film, a u jednoj sceni pjeva je glavni glumac Boris Dvornik, koji tumači Talijana Giuseppea Zavatonija, stručnjaka za eksplozive koji se pridružio jugoslavenskim partizanima.
Ono što je, u kontekstu najnovijih događaja povezanih s tom pjesmom, posebno zanimljivo jest to da s Borisom Dvornikom pjeva i njegov pomoćnik, kojeg on zove Bambino, a kojeg glumi Puljanin Igor Galo.
Igor Galo je godinu dana ranije debitirao u filmu Kreše Golika 'Imam dvije mame i dva tate'. Uloga Bambina bila mu je druga u karijeri, ali jedna od najupečatljivijih.
Sudbina je tako htjela da je pjesma 'Bella ciao', kada je riječ o našim prostorima, nekako posebno vezana za Pulu i Istru. Prvi (i mislim jedini) jugoslavenski film u kojem se koristi ta pjesma premijerno je prikazan 1970. godine na Festivalu jugoslavenskog igranog filma u Puli, a jednu od glavnih uloga u njemu ima pulski glumac Igor Galo.
Pedeset i pet godina kasnije, na istom mjestu, na otvorenju Pulskog filmskog festivala, najpoznatiju antifašističku pjesmu izveo je pjevački zbor 'Praksa'. Pjesma je zasjenila sve drugo što se dogodilo na otvorenju ovogodišnjeg festivala jer je izvedena samo pet dana nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu - kao reakcija na negativne konotacije povezane s tim koncertom.
Iako osobno ne smatram da je Thompsonov koncert bio 'ustaški dernek', čak mi nije sporna ni pjesma 'Čavoglave', jer uvijek treba gledati u kojem vremenu i kontekstu je nastala (za usporedbu: u jednoj verziji slavne partizanske pjesme 'Padaj silo i nepravdo' postoji stih „Udri Švabu, goni vladare“, što bi se prema današnjim kriterijima smatralo govorom mržnje).
Ali uzvikivanje ustaškog pozdrava za saborskom govornicom nešto je na što mi kao građani - barem u Istri - moramo oštro reagirati. Stoga pozdravljam ideju kršanskog nezavisnog vijećnika Borisa Rogića, koji je predložio da se u petak, na svečanoj sjednici povodom Dana Općine Kršan, uz državnu i istarsku himnu izvede i 'Bella ciao'.
Ovdje valja naglasiti da 'Bella ciao' nije komunistička pjesma - iako je najčešće izvode ljevičari - ona je nastala u Italiji kao otpor fašizmu, a kasnije se proširila po cijelom svijetu. U mnogim se zemljama izvodi u prilagođenim verzijama i jezicima (postoji čak i arapska verzija, koja se pjevala za vrijeme 'Arapskog proljeća'). Zanimljivo je da postoji i obrada na kurdskom jeziku, koja je toliko udomaćena među tamošnjim borcima za kurdsku neovisnost da je većina Kurda tek nedavno - nakon što je pjesma ponovo postala popularna zahvaljujući Netflixovoj seriji 'La Casa de Papel' - doznala da to nije njihova narodna pjesma, iako su u to godinama bili uvjereni.
Pjesma je danas postala dio popularne kulture. Scena iz 'La Casa de Papel', u kojoj glumac Pedro Alonso (u ulozi Berlina) pjeva tu pjesmu, jedna je od najdojmljivijih u toj megapopularnoj seriji. Jedan od najpoznatijih svjetskih DJ-a, Nizozemac Hardwell, redovito je u remix verziji izvodi na techno festivalima.
No, 'Bella ciao' je, prije svega, snažan simbol borbe protiv represije, autoritarizma i svih oblika fašizma, ali i ljubavi prema domovini i svome narodu.
Ukoliko se u petak u Kršanu, na svečanoj sjednici, zapjeva ova pjesma, ne bih se iznenadio kada bi njihov primjer potom slijedile i druge istarske općine i gradovi.
Ako se to dogodi, to bi bio najbolji demanti moje nedavne kolumne u kojoj sam napisao da politička Istra više ne postoji.