Foto Mallorca je neznatno veća od Istre, a od turizma zarađuje 3,5 puta više. Nadam se da je nikada nećemo dostići
Što više putujem svijetom - a putujem dosta - sve više uviđam koliko je naša Istra top turistička destinacija u Europi.
Nekada sam se, gledajući sve te silne turiste po našoj obali, često pitao zašto netko uopće dolazi u Istru kad za iste novce, ili tek nešto više, u isto vrijeme može ljetovati u nekoj razvikanijoj destinaciji u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji ili Grčkoj.
Kada sam i sam počeo putovati - ne samo obilaziti razne gradove i države nego i aktivno ljetovati, prije svega u Španjolskoj - shvatio sam koliko naš turistički proizvod ni po čemu ne zaostaje za španjolskim, a po mnogočemu smo čak i bolji.
Pretprošlog ljeta za ljetovanje smo odabrali Malagu u Andaluziji, a ove smo godine prvi tjedan lipnja proveli u Palma de Mallorci na Balearima. U međuvremenu smo ljetovali i u Valamarovim hotelima na Krku i Hvaru, pa donekle mogu usporediti hotelske usluge u Hrvatskoj i Španjolskoj.
Uglavnom, ne znam kako je u objektima Adrisa ili Plave Lagune, ali Valamar je svjetski vrh - od uređenosti, čistoće, sadržaja i usluge do hrane (naročito hrane) i ljubaznosti osoblja. (Ovo posljednje se izrazito popravilo posljednjih godina otkad umjesto domaćih, često nadrkanih konobara - čast izuzecima - u sezoni konobare Srbi, Bosanci i Makedonci.)
U Malagi i na Palmi smo odsjedali u hotelima nešto skupljim od Valamara, ali po ničemu boljima. Štoviše, u Valamaru smo za nižu cijenu dobili puni pansion, a hrana je - kako sam već spomenuo - daleko bolja nego u španjolskim hotelima. Usudio bih se reći da ni u jednom hotelu, a prošao sam ih mnogo, od Europe do Amerike, nisam jeo bolje nego u Valamarovim hotelima.
No hotelski smještaj je samo dio priče. Lijepo je sve to vidjeti i doživjeti, ali Mallorca je meni osobno, nakon devet dana boravka na otoku, na dnu ljestvice mjesta u kojima bih volio živjeti. Sve mi je to previše nagurano, konfuzno, neuredno i prenapučeno.
Naravno, ima i vizualno atraktivnih dijelova poput Platja de Palme, gdje je uz nekoliko kilometara dugačku pješčanu plažu izgrađeno na desetke novih hotela visine do deset katova, koje od plaže dijeli popločena promeneda i stotine barova i trgovina otvorenih uz nju. Lijepo za vidjeti i šetati, ali tako nešto ne bih volio imati u svom gradu. Odaberite svoju omiljenu veliku plažu i zamislite da su uz čitavu njenu dužinu poslagane zgrade od deset katova. To nitko ne bi želio.
Stoga bismo upravo na primjeru Mallorce mogli učiti kakav turizam ne trebamo. Uostalom, overturizam je na tom otoku posljednjih godina postao veliki politički problem, a političke stranke u programima se natječu koja će građanima obećati manje turizma u budućnosti. Lokalno stanovništvo sve više prosvjeduje protiv takvog modela turizma.
Dao sam si malo truda i usporedio neke brojke Istre i Mallorce.
Površina Istarske županije je 2.820 km², a otok Mallorca prostire se na 3.640 km². Istra broji oko 200 tisuća stanovnika, a Mallorca čak milijun - dakle pet puta više stanovnika na neznatno većoj površini, pri čemu su gotovo četvrtina stranci.
Istru je lani posjetilo 4,9 milijuna turista, a Mallorcu 13,5 milijuna, koji su ostvarili 60 milijuna noćenja. Dakle, Mallorca, iako tek nešto veća od Istre, ima gotovo tri puta više turista i dvostruko više noćenja.
Zanimljivo je da sezona na obje destinacije traje otprilike jednako. Naime, budući da na Balearima nije toplo kao, primjerice, u Andaluziji gdje se turisti mogu sunčati već početkom svibnja, prava sezona traje od lipnja do kraja rujna - kao i u Istri. U to smo se i sami uvjerili. U Palma de Mallorcu stigli smo 2. lipnja, a tek oko 8. lipnja počele su se primjećivati veće gužve, kako u našem hotelu, tako i na ulicama i u restoranima.
Kada je riječ o prihodima, cijela Hrvatska godišnje od turizma zaradi 14 milijardi eura, od čega Istra sudjeluje s otprilike 4 milijarde. S druge strane, cijelo Balearsko otočje ukupno uprihoduje više od 17 milijardi eura, od čega na Mallorcu, kao najveći otok, otpada 14 milijardi eura.
Trebamo li mi u Istri zavidjeti Mallorci na tim brojkama? Nipošto - i iskreno se nadam da ih nikada nećemo dostići.
U devet dana boravka na Mallorci dosta smo se vozili otokom i ono što smo vidjeli meni je zastrašujuće. Beton na betonu, stotine hotela i apartmana naslaganih jedan na drugi. Nešto tako ružno u Istri se može vidjeti samo u Barbarigi i dijelom u Medulinu. Za one koji nisu bili na Mallorci - samo si zamislite da su od Bala do Marčane ili od Ližnjana do Rapca samo hoteli, apartmani, beach barovi i restorani.
Za razliku od Mallorce, gdje je sve neuredno, konfuzno i prenatrpano, Istra je skladna i uređena. Naši najveći turistički biseri - Rovinj i Poreč - u usporedbi sa sličnim gradovima na španjolskoj obali pravi su primjeri čistoće, urbanog sklada i prometne uređenosti. U Istri je sve nekako fino, kulturno i uredno.
Stoga je dobra vijest da smo mi u Istri već počeli ukazivati na probleme s kakvima se žitelji Mallorce suočavaju tek sada. Malo sam pratio po internetu i doznao da su pokreti protiv pretjeranog turizma na Mallorci najveći u cijeloj Španjolskoj. Na njihovu žalost - i našu sreću - oni su se tek sada probudili. Svijest o održivom turizmu, kakva je sve prisutnija u Istri, na Mallorci je trebala postojati još prije dva desetljeća. Po onome što sam vidio - zakasnili su i ne vidim kako se više mogu oporaviti od overturizma. Iako su na Mallorci donijeli zakon kojim se do 2027. godine zabranjuje bilo kakva turistička izgradnja, šteta je već počinjena.
Ako želite znati kako danas izgleda Mallorca - odite do Barbarige, za mene najružnijeg i najneurednijeg turističkog mjesta u Istri - i sve će vam biti jasno.
Mnogima će ovo zvučati bogohulno, ali možda je dobro da nas je rat s početka 90-ih usporio u turističkom razvoju. Jer da nije bilo rata, možda bismo i mi danas izgledali kao Mallorca.
Ovako smo se na vrijeme probudili - dijelom i zbog primjera poput Mallorce koji su nas upozoravali kako bismo mogli završiti - i na dobrom smo putu da usporimo (ne i zaustavimo) buduću turističku izgradnju (što bi rekli: tko je gradio - gradio) kako bismo sačuvali sadašnju razinu kvalitete života za sve žitelje Istre.
