Vile Münz: pogledajte kako su izgledale stambene zgrade za visoki standard života u austrougarskoj Puli
Sjeverni dio obale pulske luke, poznat kao mandrač, dobiva svoje današnje konture na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, dovršetkom isušivanja močvarne površine koja je predstavljala ostatak nekadašnjeg Zaljeva kod Mosta (Punte). Godine 1904. nova tramvajska linija povezala je željeznički kolodvor s gradom novoizgrađenom Kolodvorskom ulicom (Via alla Stazione), čime je započelo oblikovanje novog, reprezentativnog gradskog kvarta.
Parcele na novoformiranom terenu kupio je austrijski građevinski poduzetnik Jakob Ludwig Münz, u to vrijeme angažiran na velikim infrastrukturnim projektima u Puli, među kojima su bili nova zgrada tržnice i uvođenje električnog tramvaja. Između 1904. i 1910. Münz je uz Kolodvorsku ulicu sagradio šest otmjenih višekatnih stambenih zgrada, danas poznatih kao vile Münz, te 1909. godine palaču Hotela Riviera.
O ovom bloku reprezentativnih secesijskih stambenih zgrada, čije su fasade desetljećima dočekivale putnike pri ulasku u grad, pisala je povjesničarka umjetnosti Milica Đilas. Uz tekst se prilaže i galerija fotografija Puležana Stanka Guština. Kako ističe Đilas, naziv „vila“ (koje više pristaje uz otmjene kuće na Verudi) dolazi od činjenice da su ove zgrade pružale visoki standard stanovanja, istaknutu lokaciju s pogledom na trgovačku luku i zelenilo oko njih.
Prve dvije vile Münz sagrađene su 1904. i 1905. godine na uglovima današnjeg Akvilejskog prilaza, na kućnim brojevima 1 i 2. Projekt potpisuje bečki arhitekt Franz von Krauss, dok su građevinske radove izvodili, najprije pulski ovlašteni tehničar Enrico Polla i, potom, bečki arhitekt Johann Pokorny. Već 1905. dovršena je i uglovna zgrada na adresi Ravenska 1, kojom je zaključen blok prema budućem Hotelu Riviera. Zbog natpisa na pročelju, mnogi upravo ovu zgradu pogrešno smatraju jedinom „vilom Münz“.
Tijekom 1906. godine nastavljen je niz prema kolodvoru izgradnjom zgrade pravilnog pravokutnog tlocrta na adresi Kolodvorska 10, prema projektu Johanna Pokornyja i „pulskog“ graditelja Rudolfa Krischana. Peta stambena kuća, na adresi Kolodvorska 12, dovršena je 1907. godine. Posljednja, šesta vila Münz, prepoznatljiva po karakterističnom tornju, zatvara niz i povezana je stubama M. Kraljevića koje spajaju Kolodvorsku s nekadašnjom Vodnjanskom (danas Tršćanskom) ulicom. Građena je 1909. i 1910. godine, a njezino autorstvo zasad ostaje nepoznato.
Kako ističe Đilas, idejni projekti vila Münz „nastali su u Beču, tadašnjem umjetničkom središtu Monarhije, te su u lokalnu sredinu unijeli brojne inovacije u stambenoj tipologiji, konstruktivnim rješenjima i oblikovanju“. Sve zgrade su velike trokatne stambene kuće s ravnim krovom i predvrtom, ograđenim originalnim ornamentiranim željeznim ogradama koje su se, začudo (!), u velikoj mjeri sačuvale do danas.
Svaki kat imao je po dva ili tri prostrana stana, sušionicu rublja, dok su se u potkrovlju nalazili manji stanovi namijenjeni posluzi imućnih stanara. Velike lođe i balkoni bili su prepoznatljiv detalj pročelja i simbol društvenog statusa tadašnje elite. Tko su točno bili stanari ovih zgrada ostaje pitanje za neka buduća istraživanja.
Keramičke podne pločice i originalne željezne stubišne ograde sa stiliziranim biljnim motivima, kakve krase ulazne atrije i stepeništa vila Münz, mogu se pronaći i u drugim gradovima nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Strogo bečka, ali profinjeno ornamentirana željezna i drvena ulazna vrata i danas privlače poglede prolaznika, turista, ali i samih Puležana.
Nažalost, više od sto dvadeset godina kasnije, ovi simboli austro-ugarskog urbanog sjaja vidljivo propadaju. Oštećene i oronule fasade, s raspadajućim originalnim štukaturama, nepovratno gube svoje izvorne detalje koje nikakva kasnija konzervacija neće moći u potpunosti nadomjestiti. Današnjem stanju ovog inače iznimno vrijednog gradskog bulevara dodatnu sjenu baca i neizvjesna budućnost zgrade Hotela Riviera.
