Izašao novi broj Histrije - godišnjaka Istarskog povijesnog društva
Prije nekoliko dana izašao je 14. broj Histrije - godišnjaka Istarskog povijesnog društva. Histria nastavlja time tradiciju koju je započelo tadašnje uredništvo prvim brojem, 2011. godine – pružiti nužan medij za objavljivanje tema iz istarske prošlosti i dati uvid u najnovija historiografska ostvarenja i kretanja na temu istarske povijesti ili širih istarskih tema. U međuvremenu, Histria je postala priznati znanstveni časopis s domaćim i međunarodnim recenzijskim postupkom.
Od 14. broja glavni je urednik dr. sc. Mihovil Dabo, nakon što mu je mjesto prepustio dr. sc. Maurizio Levak. Digitalna verzija časopisa dostupna je na ovom linku.
Prvi tekst napisan je na engleskome jeziku i potpisuje ga Borut Juvanec s Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Tema su jadranske suhozidne nepravo svođene građevine. Ovaj članak razmatra nepravo svođene kamene građevine diljem jadranske regije, od Italije i Slovenije do Hrvatske i Hercegovine, uključujući trullo, kažun, bunju i srodne oblike. Očuvanje tih suhozidnih struktura važno je jer predstavljaju vrijedno zajedničko kulturno nasljeđe koje nadilazi regionalne granice.
Robert Kurelić u drugom tekstu otkriva detalje životopisa Lovra Kurelića iz Boljuna u Istri, iz 17. stoljeća. Lovro Kurelić potjecao je iz obitelji doseljene iz Bosne te je rano ostao siroče, oslanjajući se na rodbinske i crkvene veze. Zahvaljujući obrazovanju u crkvenim krugovima, koje mu je omogućilo karijeru na habsburškom dvoru, istaknuo se poznavanjem više jezika. Kao dvorski službenik sudjelovao je u važnim ceremonijalnim i diplomatskim misijama, uključujući pregovore u Moskvi 1655. godine. Uz dvorsku službu bavio se izradom genealogija za europske vladare i plemstvo, a njegova ostavština svjedoči o usponu znanjem stečenoga pojedinca u ranonovovjekovnoj Europi.
Sanja Holjevac napisala je tekst na talijanskom jeziku o tisku na hrvatskom jeziku u Rijeci i Sušaku tijekom Prvoga svjetskog rata. U Rijeci i Sušaku tiskane su publikacije na više jezika, pri čemu Sušak od kraja 19. stoljeća postaje snažno hrvatsko tiskarsko i kulturno središte. Tiskarska djelatnost nastavila se i tijekom Prvoga svjetskoga rata, pri čemu je hrvatska tiskarska produkcija u razdoblju 1914. - 1918. bila sadržajno prilagođena ratnim prilikama, ali se prema kraju rata znatno smanjila. Najveći dio te djelatnosti nosili su Tiskarski umjetnički zavod Miriam i Kuća dobre štampe riječkih kapucina, čiji je rad bio povezan s Hrvatskim katoličkim pokretom i promicanjem hrvatske nacionalne i vjerske svijesti.
Marko Medved piše o povijesnom pogledu na odnose Crkve i talijanskoga fašizma u Rijeci tijekom talijanske vladavine tim gradom. Rad analizira odnos Katoličke Crkve i talijanskoga fašizma, oslanjajući se na istraživanja provedena nakon otvaranja Vatikanskoga apostolskog arhiva, s posebnim naglaskom na pontifikate Pija XI. i Pija XII. Drugi dio rada bavi se crkvenom situacijom u Rijeci tijekom talijanske uprave, s posebnim naglaskom na osnivanje multinacionalne Riječke biskupije 1925. godine.
Naposljetku, Vedran Dukovski piše o gospodarskim i društvenim prilikama u Pazinu tijekom Vojne uprave Jugoslavenske armije (1945. – 1947.). Kotar Pazin nakon Drugog svjetskog rata suočavao se s velikim razaranjima, nedostatkom kadrova, radne snage i resursa, što je znatno usporilo obnovu i normalizaciju života. Unatoč organizacijskim problemima, vlasti su nastojale uspostaviti socijalnu i zdravstvenu zaštitu te pokrenuti industriju, poljoprivredu i školstvo. Napredak u razdoblju 1945. - 1947. bio je spor, ali vidljiv, iako je istraživanje djelomično ograničeno nedostatkom sačuvane arhivske građe, osobito za 1947. godinu.
Zainteresirani autori, kažu iz Istarskog povijesnog društva, mogu kontaktirati uredništvo (histria@ipd-ssi.hr) i predložiti svoje teme koje bi obogatile postojeće znanje o istarskoj prošlosti.