Ovako je govorio Haile Selassie: 'Ako budem nekud išao, ja ću doći samo na Brione'
Kada je jahta prošla kraj Pule, obalne su baterije s 42 topovska hica pozdravile njezine putnike. U 19 sati, 24. srpnja 1954., Haile Selassie i Tito stupili su na pristanište na Velom Brijunu, nakon čega je uslijedilo sviranje himni i smotra počasne čete mornara, uz klicanje okupljenih ljudi. Dvojica državnika stigla su jahtom Jadranka iz Opatije, nakon dugog željezničkog putovanja iz Beograda, preko Zagreba, do Rijeke.
Tito je Brijune za svoju rezidenciju odabrao još 1947. godine, a od 1952. ondje su na odmor počeli dolaziti i ostali politički dužnosnici FNRJ te Titovi suradnici. Ubrzo nakon toga izgrađene su predsjedničke vile na otočiću Vangi i u uvali Madona, a otočje ubrzo preuzima ulogu Titove "ljetne rezidencije".
Boravak Haile Selassieja 1954. godine postao je prvi posjet jednog stranog šefa države otočju. Širi kontekst bio je posjet etiopskog cara Jugoslaviji u srpnju 1954., u sklopu prvih koraka zbližavanja Titove Jugoslavije s državama takozvanog "trećeg svijeta".
Sutradan, 25. srpnja, vođeni su službeni razgovori između Haile Selassieja i Tita, uz prisustvo suradnika obojice državnika. Razgovaralo se o tehničkoj pomoći Etiopiji u područjima drvne industrije, poljoprivrede, rudarstva, šumarstva i prometa, kao i o izgradnji sveučilišta i tvornice pješačkog naoružanja u Addis Abebi. Poprilično općenit komunike izdan nakon razgovora na Brijunima ustvrdio je kako su razgovori omogućili "da se konstatira puna istovjetnost gledanja na sva pitanja koja su se razmatrala. Pitanja od zajedničkog interesa za obje zemlje proučena su u duhu potpune srdačnosti i međusobnog razumijevanja, te je odlučeno da se proširi i pojača suradnja na svim područjima, a naročito na ekonomskom i kulturnom polju." Uz to, odlučeno je da diplomatska predstavništva obiju zemalja budu podignuta na razinu veleposlanstava.
Službenim je razgovorima slijedilo krstarenje jahtom "Podgorka" oko brijunskog otočja. U 17 sati je etiopski car u svojim odajama na Brijunima primio predsjednika Narodne skupštine Slovenije Mihu Marinka, predsjednika Sabora NR Hrvatske Vladimira Bakarića i podpredsjednike izvršnih vijeća Hrvatske i Slovenije Ivana Krajačića i Marijana Bracelja, s predstavnicima zagrebačkog poduzeća "Rade Končar" i ljubljanskog "Litostroja", koji su caru darovali dokumentaciju za buduću hidroelektranu. Uz to, caru su poklonjeni albumi s fotografijama ova dva poduzeća, kao i nacrti "Litostrojeve" turbine i "Končarevoga" generatora za spomenutu hidroelektranu.
Prema pisanju Vjesnika, car se zahvalio na ovim darovima i "izrazio žaljenje što nije bio u mogućnosti da posjeti poduzeća koja će izraditi postrojenja". Negdje u to vrijeme, primio je car i poznatog kipara Antuna Augustinčića, te ga je tijekom razgovora zamolio da izradi spomenik ocu Haile Selassija, rasa Makonnena (1852.-1906.).
Boravak na otočju ostavilo je na etiopskoga monarha veliki dojam. Unatoč činjenici da mu je vlada NR Hrvatske za moguće kasnije dolaske stavila na raspolaganje jednu vilu kraj Dubrovnika, on je jednom prilikom tijekom boravka u FNRJ izjavio: "Ako budem nekud išao, ja ću doći samo na Brione. Ni ja car ni maršal maršal, nego privatno i prijateljski da provedem odmor na tom prekrasnom otoku".
Haile Selassie, Tito i pratnja ukrcali su se istoga dana u 19 sati na školski brod Jugoslavenske mornarice, "Galeb", kojim su otplovili za Split.
Inače, postoji poznata fotografija Tita i Selassija u automobilu u prolasku kroz današnju Istarsku ulicu u Puli. Radi se o carevom drugom posjetu Jugoslaviji, u kolovozu 1959. godine. Tada je, također, prenoćio na Brijunima.
Haile Selasije je bio simbol otpora protiv talijanskog fašizma. Nije slučajno da Tito upravo tu ličnost "dovodi" na sjeverni Jadran netom prije konačnog rješenja pitanja Tršćanske krize između Italije i Jugoslavije.