Okolica Krnice - domovina zagonetnog kulta histarskog boga Melesoka
Činjenica je da se o Histrima – brončanodobnim i željeznodobnim stanovnicima Južne Istre jako malo zna. O njima je pisao rimski pisac Tit Livije u kontekstu rimskoga osvajanja Istre (2. st. pr. n. e.), gdje spominje mitskog kralja Epulona, Nezakcij te lokalitete Mutila i Faveria čija ubikacija do danas nije sa stopostotnom sigurnošću utvrđena.
Arheologija je otkrila dug i postojan otpor određenih histarskih kulturnih obrazaca kompletnoj romanizaciji (širenju rimske kulture nakon osvajanaja). Kako je svojedobno pisala Vesna Girardi-Jurkić, „duh histarski nije bio nikada potpuno skršen“, a ovaj je zaključak temeljila na diskusiji o imenu Melesokus, pronađenom na nekoliko kamenih natpisa iz rimskog razdoblja. O najnovijim nalazima kamenih natpisa - žrtvenika s ovim imenom pisao je Robert Matijašić.
Najstarija dva natpisa pronađena su još u 19. stoljeću u ruševinama crkve sv. Teodora kraj Raklja (to govori o čestoj pojavi nadograđivanja srednjovjekovnih crkava sa starim rimskim kamenim ostacima - spolijama). Jedan, bolje sačuvan zavjetni žrtvenik od monolitnog bloka kamena vapnenca podigao je božanstvu neki Gnej Papirije Eumel (Cnaeus Papirius Eumelus) kao zavjet: Numini Melosoco Avg(usto) / sacrvm / Cn(aeus) [P]apiriv[s] / Evmelv[s] / ex / voto. Na drugom fragmentarnom zavjetnom žrtveniku s lokacije crkvice sv. Teodora stoji natpis: Me[l]osoc[o ---] / Avg[(usti servus)] ili (libertus).
Treći je natpis pronađen 1998. godine u kraškoj jami Golubinčina kraj Krnice i na grčkom je jeziku: Theo / Melisokó / Siluester / apodùs / thusian (Bogu Melosoku Silvester ispuni zavjet). Ovo, također, govori o kulturnoj raznolikosti kraja jugoistočne Istre.
Iz iste spilje 2013. članovi speleološke udruge Pula izvukli su dva dodatna kamena natpisa. Na prvome natpisu stoji „Melisoco sac(rum) C(aius) Septidius Pilumenus v(otum) s(olvit) l(ibenter)“. Drugi se djelomično čita [Me]lesoco sac(rum) […]Iusti[…]. Tko je mogao biti Gaj Septidije Pilumen? Kako tumači Matijašić, „ako je Septidius iskrivljeno od Settidius, ta je obitelj vrlo dobro zastupljena u Puli i pulskom ageru, a neki su njeni pripadnici očito potomci oslobođenika. Tako je i Pilumenus (također iskrivljeno, umjesto Philumenus / Philumenes) ime koje svojim helenskim izvorom svjedoči o vjerojatnom oslobođeničkom statusu osobe, no troimeni obrazac pokazuje da je bio punopravni rimski građanin“.
Ovi novi artefakti povećavaju ukupan broj poznatih zavjetnih natpisa posvećenih ovom božanstvu na pet. Svih pet predmeta pronađeno je u neposrednoj blizini crkve sv. Teodora i krške jame Golubinčine. Epigrafska raznolikost ovih nalaza—koji uključuju varijacije Melisocus, Melesocus i Melosocus—sugerira da lokalno stanovništvo nije smatralo niti jedan pravopis kanonskim.
Povjesničari i arheolozi dugo su raspravljali o prirodi Melosokusa. Problematike se još u 19. stoljeću uhvatio Nijemac Theodor Mommsen koji je ustvrdio da je ime izrazito histarsko, teorija podržana sufiksom -ocus, koji se pojavljuje u nekoliko drugih autohtonih osobnih imena iz sjeverne Istre. Iako su neki istraživači pokušali povezati božanstvo s grčko-rimskim likovima poput Apolona ili Orfeja, ili s itifaličkim prikazom konjanika pronađenim u Nezakciju, te hipoteze nemaju konačnu arheološku ili tekstualnu potvrdu, ističe Matijašić.
Štoviše, karakterizacija božanstva ostaje dvosmislena; dok ga jedan natpis naziva numen (božanski duh), drugi ga izričito naziva theos (bog).
Izvorni kontekst ovih žrtvenika ostaje primarni predmet istraživanja. Jesu li bili namijenjeni jami kao dio svetog rituala ili su ondje odbačeni tijekom konsolidacije ranog kršćanstva, ne može se utvrditi sadašnjim dokazima. Bez obzira na to, piše Matijašić, visoka kvaliteta izrade ovih žrtvenika u ruralnom području naglašava dubinu romanizacije na tom prostoru.
Trenutačno, puni povijesni značaj kulta Melosokusa ostaje intrigantna misterija, koja čeka daljnja otkrića kako bi se razriješila neodgovorena pitanja o njegovom podrijetlu i religijskoj funkciji. Ono što je zasad sigurno, okolica Krnice domovina je zagonetnog kulta histarskoga boga Melesoka.