Mali Obersnel trebao bi polako krenuti za velikim

Petar Škarpa, dugogodišnji direktor Turističke zajednice Grada Rijeke, nešto je poput malog Obersnela. Najdugovječniji gradonačelnik Rijeke (od 2000. do 2021.) ga je doveo, možemo reći i stvorio. Škarpa je šef TZ-a od 2003., dakle pune 23 godine, pa se čini da je mali Obersnel čak i nadmašio velikog Obersnela.

Koliko je Škarpa bio uspješan u tom vrlo dugačkom razdoblju, o tome se može raspravljati. Činjenica jest da je Rijeka na hrvatskoj turističkoj mapi i dalje patuljak. Dovoljno je spomenuti usporedbu s Pulom - u 2025. godini Rijeku je posjetilo 232.782 turista, a Pulu 493.835. Razlika u noćenjima je još veća - 671.264 u Rijeci, a 2.259.212 u Puli. Matematika kaže da je to tri puta više, premda je Pula dva do tri puta manji grad.

Rijeka naravno nema Arenu, nema prirodu ni plaže kakve ima Pula, a nema ni turističku tradiciju kakvu ima skoro svaki drugi grad na hrvatskoj obali. Zato je u Rijeci puno teže biti direktor turističke zajednice nego bilo gdje drugdje, pa se Škarpi ipak mora odati priznanje jer je u njegovom mandatu broj turista značajno porastao. Ako umjesto sa Pulom Rijeku usporedimo sa Rijekom, dolazimo do podatka da je na početku njegovog mandata glavni grad Kvarnera imao tek oko 200.000 noćenja godišnje. U 23 Škarpine godine dakle rast je više nego evidentan. 

Možemo reći da početkom 21. stoljeća, a pogotovo prije toga, Rijeka uopće nije bila turistički grad. Vidjeti turista na cesti bilo je teže nego danas vidjeti srnu. Nazivalo se to "tranzitnim gradom", dakle onim kroz koji se samo prolazi jer se mora, ali se ne zaustavlja duže nego je potrebno za otići na wc i eventualno popiti kavu.    

Ali danas više nije tako. Rijeka je grad u kojem su turisti postali česta i uobičajena pojava, a prije desetak godina počelo se razvijati i ono što je u drugim gradovima temelj ekonomije već desetljećima - apartmani. U međuvremenu su napravljeni i neki vrlo impresivni turistički iskoraci, kao što je otvaranje hotela Hilton s pet zvjezdica. Rijeka je danas nešto što se naziva "city break" odredište, gradska destinacija u koju se dođe dan ili dva nešto pojesti i zabaviti se i zatim brzo otići. Da se boravi u prosjeku puno kraće nego u Puli pokazuje i odnos broja gostiju i noćenja, koji je u Rijeci 2, a u Puli 4.5. 

Tako dolazimo i do kritika Petru Škarpi, a one glase da u 23 godine, uz sve očigledne pomake, još uvijek nije uspio od Rijeke napraviti pravu turističku destinaciju. Realno, može se reći da je od tranzitnog Rijeka postala usputni grad. Turisti mlađe dobi nađu ga na Google mapama kada idu negdje drugdje i požele provjeriti što ima. Osim nekoliko zanimljivih lokala i muzeja, obično se razočaraju. Rijeka je i dalje notorno mrtva ljeti i to je vjerojatno najveći minus Petra Škarpe. U Puli je ove godine već najavljeno 20-ak svjetskih koncerata, a u Rijeci je vrhunac koncertne godine bio Thompson, i to u veljači. Veliki minus je i to što nikad nije razrađena ideja o valorizaciji torpeda, najpoznatijeg riječkog izuma, a neki projekti, poput Titovog Galeba, pali su pod teretom nerazumne politike.  

Opći vrhunac riječkog turizma odvija se zimi i zove se karneval. Već prije dolaska Petra Škarpe to je bio jedinstven događaj, koji je u njegovom mandatu uglavnom nastavio putanju. Danas je to jedan od simbola Rijeke, ali se čini da je njegov turistički domašaj ograničen. Ogromna većina ljudi koji dolaze i uživaju u riječkim maškarama su domaći ljudi iz grada i okolice.

Zato ostaje dojam da je mali Obersnel u 23 godine, a to je pola jedne radne karijere, ipak morao napraviti više, pogotovo ako se zna da je većinu vremena iza sebe imao velikog Obersnela, a potom i njegovog nasljednika Marka Filipovića. Nakon Filipovića SDP je izgubio izbore, a došla je Iva Rinčić, koja Škarpu želi smijeniti.  

Međutim, to ne ide lako. U 23 godine direktor TZ-a stvorio je jake veze s riječkim turističkim sektorom koji sjedi u Turističkom vijeću, a Turističko vijeće je tijelo koje bira. Na čelu vijeća je gradonačelnica, ali odluke ne donosi sama. Tu su i predstavnici hotela, prijevozničkih tvrtki, turističkih agencija i ostali gospodarstvenici. A oni, čini se, žele i dalje Škarpu. Ovih dana održana je sjednica koja je prekinuta bez da je izabran novi, ili stari direktor. 

Gradonačelnica Rinčić na tom mjestu vidi Dominika Damiša, koji je godinama također radio u TZ-u. Među kandidatima je i Leo Pavela, poznati riječki novinar, skiper i političar, koji je o svojoj kandidaturi i programu otvoreno pisao na Facebooku. Šteta je, na primjer, što njegova kandidatura nije ozbiljno razmatrana.  

Kad se sve zbroji, možemo zaključiti da bi bila šteta da riječki turistički vlak nastavi voziti po istom kolosjeku. Nakon 23 godine čini se da je vrijeme za novu energiju. Škarpa ne može reći da nije imao vremena, ni priliku. Riječki turizam sigurno može više nego što je pokazao do sada. Nogometnim riječnikom rečeno, momčad je to koja zaslužuje borbu barem za sredinu ljestvice, a Škarpa je uglavnom bio zadovoljan ako ne ispadne iz lige. Osim toga, teško je i zamisliti kako bi funkcionirao sustav u kojem prvi čovjek turizma nema podršku prvog čovjeka grada. 

Ili drugim riječima - mali Obersnel trebao bi polako krenuti za velikim.